Vrsar, Istra, službeni site turističke zajednice Vrsar

Službene informacije Turističke
zajednice Vrsara

Ronjenje – Tajne jadranskih dubina

Istra nije lijepa samo u zelenoj brežuljkastoj unutrašnjosti i duž razvedene obale na kojoj borovi dodiruju plavi jadran već i u podmorju što je okružuje.

Više

Casanova Tour

Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik, te njegovi posjeti Vrsaru u doba Vrsarske grofovije poslužili su kao inspiracija za Casanova tour. 

Više

Bogata tradicija kulinarstva

U Vrsaru se svi mirisi i okusi stapaju kao skladna uvertira u  prepoznatljivu gastronomiju Istre. Morski plodovi, riba na žaru i mesni specijaliteti ljupkih restorana i autentičnih konoba mali su dio velikog gurmanskog doživljaja koji Vrsar pruža.

Više

Sport, priroda, aktivnosti…

Široka je lepeza sportova i aktivnosti, od tenisa, nogometa, odbojke, košarke pa do boćanja i minigolfa.

Više

Prirodne ljepote

Od jadranske obale pa do nizinskih i blago brdovitih reljefa u zaleđu, prirodna blaga Vrsara i okolice vrelo su inspiracije putnicima željnim odmora i opuštanja.

Više

Potraži smještaj

KAMENOLOM MONTRAKER

Montraker je tijekom povijesti bio najveći i najznačajniji vrsarski kamenolom. Eksploatirao se od prapovijesti do polovice XX. stoljeća. U njemu se vadio nadaleko poznati Vrsarski kamen, materijal od kojega su izgrađene mnoge najznačajnije zgrade u Mletcima, ali i širom Europe i svijeta. Napuštene litice Montrakera svjedoče o njegovoj iznimnoj gospodarskoj važnosti i udjelu od kamenarske djelatnosti koji je u ukupnim vrsarskim prihodima tijekom povijesti iznosio oko 15%. Danas je to mjesto nadahnjujući ambijent za održavanje različitih manifestacija, priredbi i događanja.

Kamenolom Montraker nalazi se na poluotoku sjeverozapadno od starogradske jezgre Vrsara (sa sjeverozapadne strane crkve i stare benediktinske opatije svete Marije) te je svojom veličinom, lokacijom i povijesnim značenjem zasigurno najvažnije nalazište kamena na Vrsarštini. Početak vađenja kamena na ovome mjestu vjerojatno treba smjestiti u prapovijesno doba, dok su rimske gradnje oko vrsarskoga pristaništa (horreum, villa rustica na mjestu današnje crkve svete Marije), kao i samo rimsko pristanište bili podignuti od ovoga kamena. Kontinuitet eksploatacije može se pratiti cijelo vrijeme postojanja Vrsarske grofovije (do 1778.), kratkotrajne mletačke vlasti (1778.-1797.), francuske uprave (1806.-1813.), austrijske vladavine (1797.-1806. i 1813.-1918.), preko talijanske (1918.-1943.) i njemačke okupacije (1943.-1945.) te razdoblja Jugoslavije (od 1945.). Kamenolom Montraker smatra se prastarim vrsarskim nalazištem i eksploatacijskim područjem kamena.

Izvorno Montraker zasigurno nije bio jedan kamenolom već je bila riječ o nekoliko manjih eksploatacijskih zona koje su, čini se, tijekom kasne austrijske vladavine u XIX. stoljeću ili u doba talijanske okupacije (1918.-1943.) objedinjene u jedan kamenolom. Na mjestu danas napuštenog kamenoloma nekoć se nalazilo poveće istoimeno brdo koje se visinom i obujmom zasigurno moglo usporediti s vrsarskim brijegom na kojemu je smještena stara jezgra Vrsara.

Ovdje se vadio materijal koji geološki pripada gornjoj juri (J33). Riječ je o izrazito tvrdom vapnencu svijetlosive boje koji se pojavljuje u slojevima debljine do 2 m i s tankim ulošcima zelenkastoga glinenca. Kada krajepisci i arhivski izvori govore o venama bijeloga kamena iz Vrsara, oni u najvećoj mjeri misle na kamen koji se vadio s nalazišta Montraker. Način eksploatacije kamena iz Montrakera stoljećima je bio identičan ili sličan, a promijenilo ga je tek usvajanje tehnike miniranja dinamitom.

Kamen iz Montrakera koristio se za gradnju željezničkog mosta Mestre (Il ponte ferroviario Mestre fra Venezia e la terraferma) 40-ih godina XIX. stoljeća (dovršen 1946. godine). Riječ je o mostu dugačkom 3601 metar s 234 arkade, svaka raspona od 8 m, u čijoj se izgradnji Vrsarski kamen koristio za oblaganje konstrukcije mosta izvedene od opeka. Za prijevoz kamena iz Montrakera u tu se svrhu permanentno koristilo 46 barki i 14 brodova.[1] Ovaj eksploatacijski projekt bio je najvažnija i najopsežnija epizoda vađenja Vrsarskoga kamena.

Pogled s vrsarskoga brijega u smjeru sjeverozapada otkriva napušteni kamenolom Montraker, svojevrsnu „vrsarsku pustinju od kamena“. Edo Murtić (1921.-2005.), poznati hrvatski slikar i keramičar, 90-ih je godina XX. stoljeća doživio ponovni apstraktni uzlet u svojemu stvaralaštvu nadahnut i provociran upravo kamenolomom Montraker. Tada je, sve do 2000. godine, u velikim kompozicijama intenzivna kolorita, otvorene geste i znaka slikao ciklus „Montraker“ – prizori iz napuštenoga kamenoloma. Montraker je bio omiljen Murtićev motiv, mjesto koje je često obilazio i promatrao iz svojega nedalekog vrsarskog ateljea.

[1] CENNI STORICI DI G. GERLIN, 1853.