Vrsar, Istra, službeni site turističke zajednice Vrsar

Službene informacije Turističke
zajednice Vrsara

Ronjenje – Tajne jadranskih dubina

Istra nije lijepa samo u zelenoj brežuljkastoj unutrašnjosti i duž razvedene obale na kojoj borovi dodiruju plavi jadran već i u podmorju što je okružuje.

Više

Casanova Tour

Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik, te njegovi posjeti Vrsaru u doba Vrsarske grofovije poslužili su kao inspiracija za Casanova tour. 

Više

Bogata tradicija kulinarstva

U Vrsaru se svi mirisi i okusi stapaju kao skladna uvertira u  prepoznatljivu gastronomiju Istre. Morski plodovi, riba na žaru i mesni specijaliteti ljupkih restorana i autentičnih konoba mali su dio velikog gurmanskog doživljaja koji Vrsar pruža.

Više

Sport, priroda, aktivnosti…

Široka je lepeza sportova i aktivnosti, od tenisa, nogometa, odbojke, košarke pa do boćanja i minigolfa.

Više

Prirodne ljepote

Od jadranske obale pa do nizinskih i blago brdovitih reljefa u zaleđu, prirodna blaga Vrsara i okolice vrelo su inspiracije putnicima željnim odmora i opuštanja.

Više

Potraži smještaj

Limski Zaljev

Limski zaljev je potopljeno krško korito rijeke (rijas). Duljina mu iznosi 12,8 kilometara. Zajedno s presušenim riječnim koritom, koje se na njega nastavlja, čini formaciju (Draga) dugu 35 kilometara koja se proteže duboko u unutrašnjost Istre. Na ulazu širina Limskog zaljeva iznosi 600 metara, u središnjemu dijelu 400 metara, a na zadnjemu dijelu 200 metara. Na ulazu u zaljev visina je obale na sjevernoj strani 26 metara, na južnoj 67 metara, dok je u središnjem dijelu na objema stranama visina obala oko 95 metara. Na dnu Limskog zaljeva visine obale su do 177 metara na sjevernoj strani i do 230 metara na južnoj. Dubina iznosi 32 metra na ulazu, 30 metara u središnjemu dijelu i 19 metara na dnu zaljeva. Od 1964. zaštićen je kao geomorfološko-hidrogeološki lokalitet u kategoriji značajnih krajolika, a od 1980. godine kao specijalni morski rezervat.

Zaseban i jedinstven prirodni te ambijentalni fenomen Vrsarštine čini Limski zaljev. Ova morem potopljena dolina nekadašnjeg riječnog krškog kanjona, na koju se nadovezuje suho korito riječne doline (Draga), u sebi objedinjuje niz geoloških, reljefnih, klimatskih, vegetacijskih i povijesnih pojavnosti te zanimljivosti. Limski je zaljev u današnjoj pojavnosti oblikovan u vrijeme posljednje odledbe, i to u jurskim vapnencima s obalama koje u odnosu na razinu mora dosežu i preko 150 m visine. Obale Limskog zaljeva obrasle su makijom crnikom (Quercus ilex L.), zelenikom (Phillyrea latifolia L.), planikom (Arbutus unedo L.), lemprikom (Viburnum tinus L.), tetivikom (Smilax aspera L.), tršljom (Pistacia lentiscus L.) bjelograbom (Carpinus orientalis Mill.) i crnim jasenom (Fraxinus ornus L.), a mikroklimatski uvjeti razlog su pojave submediteranske zajednice hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i cera (Quercus cerris L.). Takva raznolikost vegetacije na uskome području čini jedinstvenu i posebnu ekološku rijetkost.

Sredozemni biljeg na osobit način nosi njegova sjeverna obala, koja najvećim dijelom pripada vrsarskoj općini, a koja je u većoj mjeri izloženija suncu negoli južna (rovinjska). Od 1964. godine Limski je zaljev značajan krajobraz te je kao takav odgovarajuće zaštićen. U Limskom su zaljevu, uz suglasnost Zavoda za zaštitu prirode, dopušteni samo oni radovi i zahvati koji neće bitno narušavati postojeće prirodno stanje.

Limski je zaljev zbog svojih osobitosti do danas bio i ostao poseban ambijent dugovjeke neprekidnosti nastanjivanja. Na njegovu području zabilježena je nastanjenost još od prapovijesnih vremena, tisućljetna djelatnost eksploatacije kamena, ribarenja i ribogojstva, prisutnost kršćanskih zajednica i crkava još od ranog srednjega vijeka i sl. Limski zaljev, kao i sam koncept Lima, u sebi baštini dugovjeku i do danas aktualnu tradiciju razgraničenja, granice, odnosno međe (lat. finis = međa, granica). Njegove obale i podmorje razmjerno su slabo istraženi te se ondje spominje nekoliko lokaliteta za koje se sumnja da čuvaju ostatke različitih povijesnih razdoblja. Riječ je o području koje će u nadolazećim vremenima zasigurno privući veću pozornost znanstvenika jer Limski zaljev u svekolikom je pogledu znanstveno zanimljiv predmet proučavanja.