Vrsar, Istra, službeni site turističke zajednice Vrsar

Službene informacije Turističke
zajednice Vrsara

Ronjenje – Tajne jadranskih dubina

Istra nije lijepa samo u zelenoj brežuljkastoj unutrašnjosti i duž razvedene obale na kojoj borovi dodiruju plavi jadran već i u podmorju što je okružuje.

Više

Casanova Tour

Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik, te njegovi posjeti Vrsaru u doba Vrsarske grofovije poslužili su kao inspiracija za Casanova tour. 

Više

Bogata tradicija kulinarstva

U Vrsaru se svi mirisi i okusi stapaju kao skladna uvertira u  prepoznatljivu gastronomiju Istre. Morski plodovi, riba na žaru i mesni specijaliteti ljupkih restorana i autentičnih konoba mali su dio velikog gurmanskog doživljaja koji Vrsar pruža.

Više

Sport, priroda, aktivnosti…

Široka je lepeza sportova i aktivnosti, od tenisa, nogometa, odbojke, košarke pa do boćanja i minigolfa.

Više

Prirodne ljepote

Od jadranske obale pa do nizinskih i blago brdovitih reljefa u zaleđu, prirodna blaga Vrsara i okolice vrelo su inspiracije putnicima željnim odmora i opuštanja.

Više

Potraži smještaj

PARK SKULPTURA DUŠANA DŽAMONJE

Na mjestu stare i zarušene stancije na vrsarskome predjelu Valkanela 1965. godine Dušan Džamonja, umjetnik svjetskoga glasa, otpočeo je gradnju svojeg istarskoga doma koji će, zajedno sa zagrebačkim (gdje je većinom radio makete i unikatne skulpture) i briselskim crtačkim ateljeom, postati težište njegova stvaralaštva. Vrsarski dom Dušana Džamonje zamišljen je i realiziran kao umjetnikov ljetnikovac u čijem se sklopu nalazi kuća, radni kabinet, atelje, privatna galerija, radionica, stan za pomoćnika i Park skulptura. 

Na sjevernom prilazu Vrsaru (u neposrednoj blizini Vrsara uz Stanciju Valkanela) nalazi se otvoreni Park skulptura Dušana Džamonje, smješten u pitomoj i pomno kultiviranoj prirodi u blizini vrsarskih obala, a obuhvaća 30.000 četvornih metara s ljetnikovcem, ateljeom, galerijom te parkom veličine 24.000 četvornih metara. Svoj vrsarski dom D. Džamonja gradio je 60-ih godina XX. stoljeća od prirodnih materijala te je u njemu boravio tijekom ljetnih mjeseci.

U svaku komponentu svojega doma ugradio je monumentalnu skulpturu ostvarivši time san svakog kipara – imati vrt skulptura. Kompleks obuhvaća umjetnikovu radionicu, galeriju te prostor za ambijentalno izlaganje, a za javnost je otvoren 1981. godine. Stambeno-gospodarski kompleks kipara Dušana Džamonje zaštićeno je nepokretno kulturno dobro koje se u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske vodi pod oznakom Z-2438.

U svakome pogledu, to je istovremeno ladanjski, ali i gospodarski te umjetnički i izložbeni kompleks koji je pojavnošću, izgledom i oblikom te domaćim kamenom, od kojega je sazdan, vješto uklopljen u sredozemni i primorski ambijent Valkanele, baš poput kakve rimske villae rusticae ili novovjekovne istarske stancije čiju tradiciju baštini. Umjetnik je u svojem vrsarskom ateljeu boravio većinom ljeti (od svibnja do listopada) stvarajući ovdje umjetnička djela i izlažući ih u Parku skulptura. Povrh svega rečenoga, danas ovaj kompleks čini dio nepokretne spomeničke baštine Republike Hrvatske te se kao kulturno dobro nalazi pod zaštitom. Park skulptura otvoren je za javnost te čini nemjerljivo umjetničko bogatstvo Vrsara.

Park skulptura Dušana Džamonje kako u okvirima Vrsara tako i Istre čini jedinstven ambijent sinteze umjetničkog i prirodnog. On čini ostvarenje sna svakog umjetnika da u zbiljskome krajoliku postavi rezultat svojeg umjetničkog stvaralaštva. Park skulptura čini i sintezu između prirode i potpuno novog načina uporabe tradicionalnih materijala poput željeza, bronce i mramora. R. P. Turine zapisao je 1987. godine kako je upravo u ovdašnjem vrsarskom ambijentu, mjestu suverenosti bezgraničnog svemira, licem u lice s morem koje stalno iznova stvara, Džamonja maštao o skulpturi koju će sljedeću stvoriti. Park skulptura Dušana Džamonje obuhvaća 26 skulptura (metalnih, kamenih, cementnih, poliesterskih) koje su izrađene u razdoblju od 1964. do 1988. godine i postavljene na prostoru od 24.000 m četvornih. U razgovoru vođenome polovicom srpnja 2012. godine supruga Sonja priopćila nam je kako je Dušan Džamonja vrsarski Park skulptura smatrao svojim najvećim umjetničkim postignućem.

Džamonja, Dušan, kipar (Strumica, Makedonija, 31. siječnja 1928. – Zagreb, Hrvatska, 14. siječnja 2009.). Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Vrsni kipar prvu je izložbu ostvario 1954. godine, a iza njega su brojna priznanja koja je dobio tijekom polustoljetnoga rada. Kiparski je zanat učio kod Vanje Radauša, Frane Kršinića i Antuna Augustinčića. Od 1988. godine bio je izvanredni član SANU-a na Odjeljenju likovne i glazbene umjetnosti, od 20. svibnja 2004. do smrti bio je redovni član HAZU-a. Ostvario je bogatu inozemnu karijeru, njegove su skulpture bile izložene u poznatim svjetskih galerijama, zgradama, a danas se nalaze u najeminentnijim muzejima svijeta. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za svoj rad što mu je priskrbilo svojstvo umjetnika svjetskoga glasa. Autor je brojnih spomenika žrtvama Domovinskog rata. Uz kiparstvo, poznate su i njegove grafike, kao i projekt džamije u Rijeci te nebodera od sto katova.