Vrsar, Istra, službeni site turističke zajednice Vrsar

Službene informacije Turističke
zajednice Vrsara

Ronjenje – Tajne jadranskih dubina

Istra nije lijepa samo u zelenoj brežuljkastoj unutrašnjosti i duž razvedene obale na kojoj borovi dodiruju plavi jadran već i u podmorju što je okružuje.

Više

Javni natječaj za izbor najljepšeg balkona/prozora, najljepše okućnice/dvorišta i najljepše uređenog okoliša poslovnog prostora

Više

Kulturno povijesne znamenitosti u Vrsaru

Naziv Vrsar (tal. Orsera) vrlo je star. U srednjovjekovnim, latinskim dokumentima, ime našega gradića nalazimo u raznim varijantama: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria…

Više

Casanova Tour

Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik, te njegovi posjeti Vrsaru u doba Vrsarske grofovije poslužili su kao inspiracija za Casanova tour. 

Više

Bogata tradicija kulinarstva

U Vrsaru se svi mirisi i okusi stapaju kao skladna uvertira u  prepoznatljivu gastronomiju Istre. Morski plodovi, riba na žaru i mesni specijaliteti ljupkih restorana i autentičnih konoba mali su dio velikog gurmanskog doživljaja koji Vrsar pruža.

Više

Potraži smještaj

VRSARSKI ARHIPELAG I OTOCI

Obala pred Vrsarom, zajedno s Brijunskim otočjem, smatra se najrazvijenijim dijelom istarske obale. Razvijenosti obale pridonosi osamnaest ovdašnjih otoka i otočića, vrsarsko pristanište, brojne uvale i dražice, ali i Limski zaljev kao krajnji južni dio općinskoga područja.

Najznačajniji su vrsarski otoci i otočići: Figarolica, Lakal, Salamon 1 i 2, Zavata, Galiner, Sveti Juraj, Gusti školj, Koversada, Longa i Orlandin. Najveći otok Sveti Juraj ima površinu 112.408 m2, a obalna crta duga je 1733 m; slijede Koversada s 67.477 m2 i 990 m, Otoci Salamun 2 s 39.881 m2 i 773 m, Longa s 29.923m2 i 826 m te Otoci Salamun 1 s 24.587 m2 i 590 m.

Pouzdani tragovi stalne nastanjenosti zabilježeni su na Svetome Jurju, dok je s toga gledišta zanimljiv i otok Koversada. U povijesnim i kartografskim izvorima Koversada se spominje pod nazivom Conversada, vjerojatno njezin naziv vuče korijene od latinskoga glagola convertere što bi, prema nekim shvaćanjima, moglo ukazivati na to da je riječ o otoku na kojemu su bili nastanjeni, ili barem privremeno smješteni, preobraćenici (konvertiti). Na vrsarskoj obali nalaze se i dva značajna rta: Petalon (na pomorskim kartama Petalun) te Šjole koji čini prirodna vrata kojima se ulazi u Limski zaljev. Prirodnu znamenitost vrsarskog akvatorija čini i nekoliko pličina: Velika, Mramori, Koversada (na kartama Kuvrsada), Lim i Fujaga.

Ambijent otoka i uvala, brojnih zaklonjenih dražica, obližnji (smješteni sjeverno od naselja Vrsar) te od davnina prepoznatljivi nepresušni izvori pitke vode, sudbinsko značenje kamena i ovdašnjih kamenoloma te brežuljci (uključujući i ovaj vrsarski) od prapovijesti su činili povoljan okvir čovjekova nastanjivanja. Danas je opisani prirodni ambijent jedna od najznačajnijih usporednih prednosti Vrsara kao turističke destinacije, ali i obilježje njegove nadaleko čuvene krajobrazne prepoznatljivosti koja svoju punu afirmaciju nalazi u turističkoj djelatnosti.

Zaseban i jedinstven prirodni te ambijentalni fenomen Vrsarštine čini Limski zaljev. Ova morem potopljena dolina nekadašnjeg riječnog krškog kanjona, na koju se nadovezuje suho korito riječne doline (Draga), u sebi objedinjuje niz geoloških, reljefnih, klimatskih, vegetacijskih i povijesnih pojavnosti te zanimljivosti. Limski je zaljev u današnjoj pojavnosti oblikovan u jurskim vapnencima s obalama koje u odnosu na razinu mora dosežu i 150 m visine.