Vrsar, Istra, službeni site turističke zajednice Vrsar

Službene informacije Turističke
zajednice Vrsara

Ronjenje – Tajne jadranskih dubina

Istra nije lijepa samo u zelenoj brežuljkastoj unutrašnjosti i duž razvedene obale na kojoj borovi dodiruju plavi jadran već i u podmorju što je okružuje.

Više

Javni natječaj za izbor najljepšeg balkona/prozora, najljepše okućnice/dvorišta i najljepše uređenog okoliša poslovnog prostora

Više

Kulturno povijesne znamenitosti u Vrsaru

Naziv Vrsar (tal. Orsera) vrlo je star. U srednjovjekovnim, latinskim dokumentima, ime našega gradića nalazimo u raznim varijantama: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria…

Više

Casanova Tour

Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik, te njegovi posjeti Vrsaru u doba Vrsarske grofovije poslužili su kao inspiracija za Casanova tour. 

Više

Bogata tradicija kulinarstva

U Vrsaru se svi mirisi i okusi stapaju kao skladna uvertira u  prepoznatljivu gastronomiju Istre. Morski plodovi, riba na žaru i mesni specijaliteti ljupkih restorana i autentičnih konoba mali su dio velikog gurmanskog doživljaja koji Vrsar pruža.

Više

Potraži smještaj

VRSARSKO PRISTANIŠTE

Svi suvremeni, ali i povijesni opisi Vrsara započinju tvrdnjom kako se naselje smjestilo na brežuljku iznad zaljeva koji je prirodno zaštićen otokom Sveti Juraj i koji je tijekom povijesti bio pogodno sidrište. Zaljev i njegovo pristanište neprekidno se koriste od prapovijesnih vremena, a na njegovim su obalama zabilježeni brojni ostaci iz svih povijesnih razdoblja, posebno iz rimskog doba i srednjovjekovlja. U suvremenosti ono je središte turističkog života Vrsara i mjesto gdje se smjestila suvremena marina.

Kako tijekom povijesti tako i danas život Vrsara ima težište na dvjema lokacijama: jedna je stari vrsarski grad na brijegu, dok je druga vrsarsko pristanište ispod njega. Vrsarsko pristanište zaklonjeno je Svetim Jurjem koji u starijim povijesnim razdobljima nije bio otok nego izdužena poluotočna formacija usporedna s obalom. Ambijent zaštićene uvale na plovnome putu duž zapadne obale Istre, postojanje izvorišta pitke vode koji nikada ne presušuju, ali i blizina uzvisina s tragovima prapovijesne nastanjenosti, oduvijek su privlačili stanovništvo bilo u svrhe stalna življenja ili pomorce na proputovanju. Do danas je upravno središte (današnje Općine Vrsar) ostalo na brijegu, dok je gospodarsko i turističko središte našlo svoje mjesto u podgrađu, upravo na obalama vrsarskoga pristaništa.

Vrsarsko je pristanište od najstarijih razdoblja vrsarske povijesti bilo središte ribarstva. Povijesni tragovi ribarstva i ribolovišta rasprostranjeni su duž obala Limskoga zaljeva, uz vrsarsku obalu i u vrsarskome pristaništu. Tijekom povijesti ribarstvo nije bila prvorazredna gospodarska grana poput proizvodnje vina, maslinova ulja ili eksploatacije kamena, ali je oduvijek bila egzistencijalno važna kao izvor dodatnih prihoda i hrane. Djelatnost ribarstva spominje se u najstarijim srednjovjekovnim ispravama, spominju je i detaljno pravno uređuju Statuti, et ordini da osseruarsi nel castello di Orsera et suo contado iz 1609. godine.

Novigradski biskup G. F. Tommasini za vrsarsko pristanište navodi: … Njima u blizini smješteno je pristanište, koje je prikladno i zaštićeno, te preko njega lako mogu plasirati svoje proizvode. Ovo pristanište, koje je među pogodnijima u Istri, zatvaraju otočići uzdignuti poput brda [u odnosu na razinu mora, op. a.] koji ga štite od svakoga vjetra.

O važnosti pristaništa svjedoči i činjenica da se ovdje nalazila zdravstveno-higijenska postaja (Sanità) te da su postojala pravila o kontroli lađa i osoba koje su ovamo morem pristizale. Donosimo nekoliko pravnih odredaba o tome:

Budući da je pravedno i primjereno da znamo kada naši podanici odavde odlaze kako bi otišli drugamo, u bilo koju drugu državu ili naselje radi svojih probitaka, određujemo, među ostalim, da se nitko ne drzne odavde otputovati, a da prije toga ne dođe do nas i priopći nam kamo namjerava putovati, pod prijetnjom kazne od 25 malih lira za svakog i za svaki put kada se povrijedi ova naša naredba; i to su u našoj odsutnosti obvezni učiniti upravitelju, pod prijetnjom i drugih kazni prema našoj prosudbi. Isto tako, zapovijedamo da za sve lađe koje će pristići u ovu našu jurisdikciju njihovi gospodari, odmah nakon što vežu i osiguraju svoje lađe, dođu k nama u palaču2 i iznesu jasne podatke o tome odakle dolaze, kamo namjeravaju ići, što čini teret ili što žele ukrcati; to i u našoj odsutnosti moraju obaviti pred našim upraviteljem, pod prijetnjom kazne za one koji učine protivno, koju određujemo našom prosudbom, a ona može biti tjelesna ili novčana. I kako je prethodno rečenim [osobama] teško saznati za ovu našu naredbu, određujemo da je naš nadzornik javnoga reda obvezan odmah nakon što pristigne neka lađa, brod ili drugo plovilo, upozoriti rečene vlasnike [lađa] o onome što je gore određeno, pod prijetnjom prethodno rečenih kazni.3 Određujemo, međutim, da nakon što rečene vlasnike lađa ili brodova nadzornik javnoga reda4 jednom obavijesti, kada drugi put budu dolazili, rečeni nadzornik javnoga reda nije više obvezan dati im drugu obavijest nego oni moraju obdržavati našu rečenu naredbu svaki put kada pristignu u ovo pristanište,5 i polovica kazne daje se optužitelju, a ostatak prema našoj prosudbi.