Vrsar, Istra, službeni site turističke zajednice Vrsar

Službene informacije Turističke
zajednice Vrsara

Ronjenje – Tajne jadranskih dubina

Istra nije lijepa samo u zelenoj brežuljkastoj unutrašnjosti i duž razvedene obale na kojoj borovi dodiruju plavi jadran već i u podmorju što je okružuje.

Više

Casanova Tour

Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik, te njegovi posjeti Vrsaru u doba Vrsarske grofovije poslužili su kao inspiracija za Casanova tour. 

Više

Bogata tradicija kulinarstva

U Vrsaru se svi mirisi i okusi stapaju kao skladna uvertira u  prepoznatljivu gastronomiju Istre. Morski plodovi, riba na žaru i mesni specijaliteti ljupkih restorana i autentičnih konoba mali su dio velikog gurmanskog doživljaja koji Vrsar pruža.

Više

Sport, priroda, aktivnosti…

Široka je lepeza sportova i aktivnosti, od tenisa, nogometa, odbojke, košarke pa do boćanja i minigolfa.

Više

Prirodne ljepote

Od jadranske obale pa do nizinskih i blago brdovitih reljefa u zaleđu, prirodna blaga Vrsara i okolice vrelo su inspiracije putnicima željnim odmora i opuštanja.

Više

Potraži smještaj

CRKVA SVETE FOŠKE

Izgrađena je u XVII. stoljeću, a temeljito obnovljena 1996. godine. Crkva ima jednostavnu renesansu fasadu s portalom i okruglim prozorom povrh njega. Na pročelju je preslica s dvama oknima, ali bez nataknutih zvona (postavljena su u župnom zvoniku kao izložbeni eksponat – nisu nataknuta). U crkvi su tri oltara, ali se građevina koristi kao izložbeni prostor crkvenih umjetnina. Sveta Foška smatra se suzaštitnicom Vrsara, zajedno sa svetim Martinom. U crkvi je slika Bezgrješnog začeća s likovima svetog Augustina i svetog Petra. Iza crkve nalazi se još jedna župna kuća. U ovoj crkvi smještena je i izložena sakralna zbirka Župe Vrsar.

Crkva svete Foške nalazi se pokraj velikih (glavnih) vrsarskih gradskih vrata. U svojemu djelu iz polovice XVII. stoljeća spominje ju novigradski biskup G. F. Tommasini. Gradnja se može pouzdano datirati u prvu polovicu XVII. stoljeća. Crkva se spominje u očevidnicima imovine vrsarske župe i jasno se uočava u Franciskanskom katastru iz 1820. godine.

Crkva ima jednostavnu renesansnu fasadu s elementima baroknoga sloga. Jednostavnost sloga prati i konstrukcija dvaju prozora sa svake strane vrata, portal i okrugli prozor iznad vrata. Na pročelju se nalazi kamena preslica s dvama otvorima, ali bez postavljenih zvona. Nekoć su na preslicu bila postavljena dva zvona, jedno iz XVII., a drugo iz XVIII. stoljeća. Starije zvono ima reljefni prikaz svete Foške, Blažene Djevice Marije i prikaz Raspeća te ugraviran latinski natpis SANCTA FVSCA VRSARIAE MDCLXXX (u prijevodu: Sveta Foška od Vrsara 1680. godina). Drugo zvono datira u XVIII. stoljeće, a na njemu se nalazi natpis na latinskome jeziku koji glasi OPVS CASTELLIS (u prijevodu: djelo Castellijevih), izrađeno je u mletačkoj radionici u vlasništvu obitelji Castellis. Ovo zvono rekvirirano je tijekom Prvog svjetskog rata i kasnije zamijenjeno zvonom tršćanske radionice Lapagna, ali kako nije rastopljeno, ostalo je očuvano. Tijekom Drugog svjetskog rata Talijani su s crkve skinuli zvono iz XVII. stoljeća i ono iz 1922. godine, ali kako nisu rastopljena, i ona se danas čuvaju u vrsarskome zvoniku.

Crkva je jednobrodna građevina s izbočenim pačetvorinastim svetištem, uzdignutim u odnosu na lađu za jednu stubu i odijeljenim od puka oltarnom ogradom. Pod crkve popločen je kamenim škriljama, a u podu se razabiru grobnice klerika i laika čije su inskripcije pisane latinskim jezikom. Većinom je riječ o bratimima najstarijih vrsarskih bratovština – Presvetog Sakramenta i svetoga Franje. U svetištu se nalazi nadgrobna ploča vrsarskoga župnika Luke Prodanića, umrlog 1659. godine, s reljefno izvedenim svećeničkim znakovima – hostijom i kaležom. U crkvi se nalazi glavni oltar s pripadnim retablom te dvama pokrajnjim oltarima od kojih su očuvane samo oltarne menze, dok su na mjesto retabala postavljene slike-umjetnine u sklopu izložbe sakralne umjetnosti župe Vrsar (o njoj će biti riječi u zasebnom poglavlju posvećenom kulturi i umjetnosti u Vrsaru). Jedan oltar bio je posvećen svetome Franji Asiškome, dok je drugi dokumentirao skidanje Isusa s križa. U stražnjem dijelu crkve nalazi se sakristija. Crkva je obnovljena 1910., kada je dograđena sakristija, te 1915. i, napokon, 1996. godine. U crkvi su se nekoć nalazile moći svetoga Placida.

Premda je titular vrsarske župe sveti Martin, sveta Foška smatra se suzaštitnicom Vrsara. Razloge tome treba tražiti u osobitim crkvenim okolnostima iz sredine XVIII. te s početka XX. stoljeća. Tadašnja župna crkva posvećena svetome Martinu, koja se nalazila na tadašnjem komunalnom trgu (današnjem trgu Degrassi), bila je zarušena i napuštena sve dok 1935. godine nije izgrađena nova – današnja župna crkva svetoga Martina. U međurazdoblju se crkva svete Foške, tada najveće vrsarsko sakralno zdanje, koristila kao župna crkva, a i njezin se titular počeo poimati kao zaštitnik Vrsara budući da u župi nije postojala ni jedna crkva svetoga Martina. Stariji domaći stanovnici Vrsara stoga na osobit način štuju svetu Fošku. I ranije, tijekom obnove stare župne crkve svetoga Martina u razdoblju od 1830. do 1854. godine crkva svete Foške bila je župna crkva Vrsara. U ovoj se crkvi do 1875. godine nalazila pala s prikazom svetoga Jurja koja je mogla biti donesena iz otočke crkve istoimenoga sveca.