Vrsar, Istra, službeni site turističke zajednice Vrsar

Službene informacije Turističke
zajednice Vrsara

Ronjenje – Tajne jadranskih dubina

Istra nije lijepa samo u zelenoj brežuljkastoj unutrašnjosti i duž razvedene obale na kojoj borovi dodiruju plavi jadran već i u podmorju što je okružuje.

Više

Javni natječaj za izbor najljepšeg balkona/prozora, najljepše okućnice/dvorišta i najljepše uređenog okoliša poslovnog prostora

Više

Kulturno povijesne znamenitosti u Vrsaru

Naziv Vrsar (tal. Orsera) vrlo je star. U srednjovjekovnim, latinskim dokumentima, ime našega gradića nalazimo u raznim varijantama: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria…

Više

Casanova Tour

Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik, te njegovi posjeti Vrsaru u doba Vrsarske grofovije poslužili su kao inspiracija za Casanova tour. 

Više

Bogata tradicija kulinarstva

U Vrsaru se svi mirisi i okusi stapaju kao skladna uvertira u  prepoznatljivu gastronomiju Istre. Morski plodovi, riba na žaru i mesni specijaliteti ljupkih restorana i autentičnih konoba mali su dio velikog gurmanskog doživljaja koji Vrsar pruža.

Više

Potraži smještaj

VRSARSKI KAŠTEL – BISKUPSKA PALAČA

Vrsarski kaštel nekadašnja je palača i rezidencija porečkog biskupa koji je vladao Vrsarom od VI. stoljeća do 1778. godine. Današnji kaštel je u osnovi srednjovjekovna građevina koja je proširena i barokizirana u XVII. stoljeću. Uspostavom mletačke vlasti 1778. godine kaštel je oduzet od Crkve i laiciziran. U XIX. stoljeću pripao je u vlasništvo obitelji Vergottini. Kaštel je obnovljen 2001. godine te danas služi kao stambeno-ladanjska zgrada u privatnome vlasništvu. Ova građevina dominira siluetom Vrsara te je izvrsno vidljiva s istočnog ulaza u grad, s pučine te s otoka Sveti Juraj. Riječ je o najvišoj te površinom najvećoj povijesnoj vrsarskoj zgradi.

Najstariji kaštel u Vrsaru na ovome je mjestu podignut u IX. stoljeću i zasigurno je imao znatno manje dimenzije nego današnji. U arhivskim izvorima vrsarski kaštel susreće se od XII. stoljeća pod nazivom castrum Ursariae. Kaštel je od svojega podizanja bio sjedište Vrsarske grofovije, ali i mjesto u kojemu je porečki biskup tijekom srednjeg i novog vijeka sastavljao mnoge isprave. Taj prvi kaštel preuredio je porečki biskup Oton (1256.-1282.). Proizlazi da je vrsarski kaštel smješten na najvišoj točki naselja te da je imao značajke tvrdlja. Kao takav on je prikazan i na vedutama Vrsara koje datiraju u novi vijek. Kaštel je potpuno preuređen, barokiziran i proširen u doba porečkog biskupa A. Adelassija u XVII. stoljeću. Kaštel je imao obrambeni zid s romaničkim kulama, puškarnice, rezidencijalni prostor i konjušnicu. Kaštel je laiciziran i nacionaliziran 1778. godine u sklopu politike mletačkih vlasti. U XIX. stoljeću kaštel je pripao u vlasništvo obitelji Vergottini. U kaštelu je redovito rezidirao porečki biskup, osobito tijekom ratova, epidemija i nesigurnosti. Nakon prestanka postojanja Vrsarske grofovije 1778. godine i njegova podržavljenja kaštel je sustavno propadao. Zdanje je obnovljeno 2001. godine te danas služi kao stambeno-ladanjska zgrada u privatnome vlasništvu.

U dokumentiranoj povijesti Vrsara njegov je kaštel kudikamo najspominjanija i najvažnija građevina. Ona je bila sjedište porečkoga biskupa, u njoj su sastavljene mnoge isprave od presudne važnosti za povijest Vrsara i Vrsarštine, ali i od značenja za Istru u cjelini. To je bio oppidum, odnosno castrum u punom smislu te riječi koji se razvio iz kasnoantičkog, odnosno ranosrednjovjekovnog zbjega refugium. U diplomatičkim izvorima pojam castrum Vrsarie treba poimati s oprezom jer ovaj pojam označava kako sam vrsarski kaštel tako i najužu utvrđenu rezidencijalnu jezgru staroga grada koja se nalazila unutar zidina.

Vrsarski kaštel samo je dio ambijentalne sredine vrha vrsarskoga brijega koju čini župna crkva, zvonik te obližnji vidikovac. Odatle se prema ostalim dijelovima staroga Vrsara ulice spuštaju prema Velikim vratima, općinskome trgu te Malim vratima.