Na području općine Vrsar postoji velik broj kamenoloma nedavno otkrivenih korištenjem laserskog skeniranja iz zraka (LiDAR, ALS – Airborne Laser Scanning), odnosno vizualizacija LiDAR-a te ciljanim terenskim pregledima u sklopu projekta ArchaeoCulTour. Ti podaci omogućili su otkrivanje dosad nepoznatih kamenoloma koji su nakon njihova korištenja zarasli u gustu vegetaciju.
Prilikom rada u antičkim kamenolomima radnici su koristili tzv. dvošilj, a kamen se vadio u obliku pravilnih blokova. Oni su se izolirali iz stijenske mase pomoću pašarina – kanala koji su se klesali oko željenog kamenog bloka, dok bi se s donje strane od stijenske mase blok odvojio pomoću klinova. Širina pašarina u rimskim kamenolomima na području Dalmacije najčešće iznosi između 20 i 30 cm, što je gotovo istovjetno širini pašarina u rimskim kamenolomima na području Istre. Rezultat ovakve sustavne eksploatacije uvijek bi bio pravilan, većinom kvadratni tlocrt kamenoloma. Stoga se prilikom terenskih pregleda kamenoloma na području općine Vrsar, ali i šire, dokumentirao njihov tlocrt, prisutnost pašarina i njihove dimenzije te tragovi alata (dvošilja) na stijeni.
Kamenolomi su na području općine većinom smješteni u unutrašnjosti, udaljeni od obale, na vrhovima ili padinama brdašaca. Uobičajena lokacija antičkih kamenoloma bila je uz morsku obalu ili u njenoj blizini, kako bi se izvađeni kameni blokovi jednostavno utovarili na brodove i prevozili dalje, s obzirom da je morski prijevoz bio najbrži i najjeftiniji. Iako su antički kamenolomi na području općine udaljeni nekoliko kilometara od morske obale, svi se oni nalaze u blizini pretpostavljenog pružanja antičke ceste Via Flavia.
Jedan od nedavno otkrivenih kamenoloma je i onaj na položaju Biškupovi vrhi (Monte del Vescovo). Tlocrt kamenoloma je pravilan četvrtasti, što upućuje na iskorištavanje kamena s ovog mjesta za vrijeme rimske uprave te odgovara tlocrtima antičkih kamenoloma u Istri i Dalmaciji. U njemu su vidljivi tragovi alata na licima kamenoloma (strije) te pašarini. Tri izmjerena pašarina široka su 18-20 cm, što odgovara dimenzijama pašarina u antičkim kamenolomima u Dalmaciji. U rujnu i listopadu 2020. godine kamenolom je arheološki istraživan u sklopu projekta ArchaeoCulTour, prilikom čega je pronađeno nekoliko grubo obrađenih kamenih nalaza. Prema pašarinima i otkrivenim blokovima na dnu kamenoloma, mogu se procijeniti duljina, širina i visina izvađenih kamenih blokova. Iz ovog kamenoloma vadili su se kameni blokovi dugi oko 2 m, široki oko 1 m, te visoki oko 80 cm. Pretpostavlja se da je riječ o blokovima namijenjenima za izradu sarkofaga. Provedeno je i terestričko lasersko skeniranje kamenoloma.
Nedaleko od ovog kamenoloma nalazi se jedan manji kamenolom (Biškupovi vrhi 2). Nalazi se u podnožju brda, na sjeveroistočnoj strani. Za vrijeme prvog posjeta u siječnju 2020. godine bio je potopljen vodom, no nazirao se pravilan četvrtasti tlocrt. Ponovili smo posjet krajem rujna 2020. godine kada je voda u kamenolomu donekle presušila pa su dokumentirani tragovi alata na licima kao i sam tlocrt kamenoloma. Dokumentirano je pet pašarina, svi širine između 15 i 20 cm. Tragovi modernog alata nisu primijećeni.
