Početak staze ArchaeoCulTour u vrsarskoj je marini, nedaleko crkve sv. Marije, u podnožju povijesne jezgre Vrsara, a nedaleko današnje morske obale u sjeverozapadnom uglu luke.
Tu je 1935. godine istraženo nekoliko prostorija kasnoantičke građevine, jedna je imala apsidu i mozaički pod s medaljonima u kojima su bili prikazi riba i drugih morskih životinja, ptica i pehara. Od tog je nalaza sačuvana samo fotografska dokumentacija i tloris istraženog dijela, a danas ostaci nisu vidljivi. Tada je nalaz protumačen kao ranokršćanska crkva s pomoćnim prostorima, koja da je profanirana i napuštena u 6-7. stoljeću, jer su na mozaiku pronađeni kameni podložak tijeska za vino ili ulje, te ognjište kad se ta prostorija koristila za improvizirano stanovanje. Nedavno je utvrđeno da se ne radi o crkvi, već o raskošnoj obalnoj rimskoj vili iz 4. stoljeća. Prostorija s apsidom je vjerojatno bila središnja dvorana građevine, veličine 9,30 x 15,20 m, ali cijelo se zdanje protezalo na oko 4000 m2, a danas se nalazi ispod kasnijih i suvremenih zgrada.
Kad se 2011. na obližnjoj čestici počela graditi nova stambena zgrada, pronađeno je još nekoliko prostorija s mozaicima koji su pripadali istoj građevini. Lijepi višebojni mozaici u još jednoj raskošnoj prostoriji s apsidom po motivima su slični ranije pronađenima.
Mozaik u apsidi, izrađen bijelim, crnim i crvenim kockicama ima tanki obrub s valovitom viticom i stiliziranim listovima bršljana, a cijela je površina polukruga prekrivena motivom preklapajućih kružnica koje međusobnim presijecanjem oblikuju četverolisne, crne i crvene geometrijske likove na bijeloj podlozi. Mozaik pravokutne prostorije ispred apside izrađen je od kamenih, keramičkih i kockica višebojne staklene paste. Iako nije istražena cijela prostorija, vjerojatno je oko sve četiri strane bio pojas s prikazima domaćih i divljih životinja u krajoliku (stabla, biljke), dok je u središnjem dijelu jedan dio površine bio oblikovan crtežom vitica vinove loze s bogatim grozdovima, a u toj je mreži prikazano više ptica. U uglovima dvorane su arhitektonski motivi, prikazi jednostavnih građevina s baldahinima, stupovima i kupolama, tipični za vrtnu arhitekturu, pa tako cjelina mozaika predstavlja spoj prirodnog okoliša i čovjekovih intervencija. U tako oblikovanim elementima naziru se slabo sačuvani ženski likovi, alegorijski prikazi četiriju godišnjih doba. No u središtu dvorane je sigurno bio najvažniji prikaz, jer se naziru jako slabo sačuvani ljudski likovi, žena obnaženog gornjeg dijela tijela i muškarac ratnik naoružan kopljem i štitom, što vjerojatno predstavlja kakvu grčku mitološku scenu, kakve su bile uobičajene u rimskodobnoj mozaičkoj umjetnosti.
Obalni rub se u rimsko doba često birao za smještaj luksuznih građevina u kojima su živjeli zemljoposjednici, dok su njihove gospodarske građevine bile u blizini. Na južnoj obali vrsarske luke zabilježeni su tragovi jedne veće građevine, kasnoantičkog skladišta.
