Tour has been succesfully added to your trip planner!

Kamenolom Montraker

Kamenolom Montraker nalazi se na poluotoku sjeverozapadno od starogradske jezgre Vrsara (sa sjeverozapadne strane crkve i stare benediktinske opatije svete Marije) te je svojom veličinom, lokacijom i povijesnim značenjem zasigurno najvažnije nalazište kamena na Vrsarštini.

Iz vrsarskog kamenoloma vadio se nadaleko poznati Vrsarski kamen, od kojega su građene mnoge najznačajnije zgrade u Veneciji.

View Points (22)

Eksploatirao se od prapovijesti do polovice XX. stoljeća. U njemu se vadio nadaleko poznati Vrsarski kamen, materijal od kojega su izgrađene mnoge najznačajnije zgrade u Veneciji, ali i širom Europe i svijeta.

Napuštene litice Montrakera svjedoče o njegovoj iznimnoj gospodarskoj važnosti i udjelu od kamenarske djelatnosti koji je u ukupnim vrsarskim prihodima tijekom povijesti iznosio oko 15%. Danas je to mjesto nadahnjujući ambijent za održavanje različitih manifestacija, priredbi i događanja.

Početak vađenja kamena na ovome mjestu vjerojatno treba smjestiti u prapovijesno doba, dok su rimske gradnje oko vrsarskoga pristaništa (horreumvilla rustica na mjestu današnje crkve svete Marije), kao i samo rimsko pristanište bili podignuti od ovoga kamena. Kontinuitet eksploatacije može se pratiti cijelo vrijeme postojanja Vrsarske grofovije (do 1778.), kratkotrajne mletačke vlasti (1778.-1797.), francuske uprave (1806.-1813.), austrijske vladavine (1797.-1806. i 1813.-1918.), preko talijanske (1918.-1943.) i njemačke okupacije (1943.-1945.) te razdoblja Jugoslavije (od 1945.). Kamenolom Montraker smatra se prastarim vrsarskim nalazištem i eksploatacijskim područjem kamena.

1S6H0034

Napuštene litice Montrakera svjedoče o njegovoj iznimnoj gospodarskoj važnosti i udjelu od kamenarske djelatnosti. Danas je to mjesto nadahnjujući ambijent za održavanje različitih manifestacija i događanja.

Izvorno Montraker zasigurno nije bio jedan kamenolom već je bila riječ o nekoliko manjih eksploatacijskih zona koje su, čini se, tijekom kasne austrijske vladavine u XIX. stoljeću ili u doba talijanske okupacije (1918.-1943.) objedinjene u jedan kamenolom. Na mjestu danas napuštenog kamenoloma nekoć se nalazilo poveće istoimeno brdo koje se visinom i obujmom zasigurno moglo usporediti s vrsarskim brijegom na kojemu je smještena stara jezgra Vrsara.Ovdje se vadio materijal koji geološki pripada gornjoj juri (J33).

Riječ je o izrazito tvrdom vapnencu svijetlosive boje koji se pojavljuje u slojevima debljine do 2 m i s tankim ulošcima zelenkastoga glinenca. Kada krajepisci i arhivski izvori govore o venama bijeloga kamena iz Vrsara, oni u najvećoj mjeri misle na kamen koji se vadio s nalazišta Montraker. Način eksploatacije kamena iz Montrakera stoljećima je bio identičan ili sličan, a promijenilo ga je tek usvajanje tehnike miniranja dinamitom.

Kamen iz Montrakera koristio se za gradnju željezničkog mosta Mestre (Il ponte ferroviario Mestre fra Venezia e la terraferma) 40-ih godina XIX. stoljeća (dovršen 1946. godine). Riječ je o mostu dugačkom 3601 metar s 234 arkade, svaka raspona od 8 m, u čijoj se izgradnji Vrsarski kamen koristio za oblaganje konstrukcije mosta izvedene od opeka. Za prijevoz kamena iz Montrakera u tu se svrhu permanentno koristilo 46 barki i 14 brodova.[1].

Ovaj eksploatacijski projekt bio je najvažnija i najopsežnija epizoda vađenja Vrsarskoga kamena. Pogled s vrsarskoga brijega u smjeru sjeverozapada otkriva napušteni kamenolom Montraker, svojevrsnu „vrsarsku pustinju od kamena“. Edo Murtić (1921.-2005.), poznati hrvatski slikar i keramičar, 90-ih je godina XX. stoljeća doživio ponovni apstraktni uzlet u svojemu stvaralaštvu nadahnut i provociran upravo kamenolomom Montraker. Tada je, sve do 2000. godine, u velikim kompozicijama intenzivna kolorita, otvorene geste i znaka slikao ciklus „Montraker“ – prizori iz napuštenoga kamenoloma. Montraker je bio omiljen Murtićev motiv, mjesto koje je često obilazio i promatrao iz svojega nedalekog vrsarskog ateljea.

[1] CENNI STORICI DI G. GERLIN, 1853.

Znamenitonistima Vrsara treba pribrojiti i stare kamenolome. U vrsarskim kamenolomima lomio se kamen kontinuirano od rimskih vremena do naših dana. U blizini romaničke bazilike Sv. Marije, na otočićima pred Vrsarom, vide se tragovi napuštenih kamenoloma (na vrhu otočića Sv. Jurja). Neki povjesničari umjetnosti iznose pretpostavku da je monumentalna i monolitna kupola (promjer: 10,76 m, težina 230 t) mauzoleja istočno – gotskog kralja Teodorika Velikog (493. – 526.) u Raveni napravljena od kamena koji je odlomljen s vrha ovog otočića (prema mišljenju arheologa i povijesničara umjetnosti dr. Ante Šonje, kupola je odlomljena u kamenolomu južno do Poreča).

U vrsarskim kamenolomima lomio se kamen kontinuirano od rimskih vremena.

Andi Bancic Canon 5D Rujna 02, 2011 2172

Na Gavanovom vrhu (tal. Monte ricco) istočno od Vrsara, nalazi se napušteni kamenolom kao na brežuljku sa sjeveroistočne strane Vrsara. Tu se od vremena romanike lomio kvalitetni sivi kamen (surac). Kamenolomi okoVrsara i Rovinja naročito su se eksploatirali u doba duge mletačke vlasti nad Istrom (13. – 18. st.).

M Grop (5)

Visoko kvalitetni vrsarski kamen (pietra di Orsera) naročito se upotrebljavao u Veneciji